Slaven Raguž, zastupnik Hrvatske republikanske stranke u Parlamentu Federacije BiH, izjavio je za N1 da će predložiti inicijativu za oporezivanje kladionica prema osnovu prometa, kao što se to praktikuje u zemljama EU. Kritizirao je Vladu Federacije zbog izostavljanja komercijalnih banaka i kladionica iz ekonomskih mjera, naglašavajući kako se time opterećuje isključivo realni sektor, što, prema njegovim riječima, ukazuje na nedostatak ekonomske vizije.
Upitan o ostvarivosti budžeta u vrijeme ekonomske krize, Raguž je istaknuo da će budžet biti moguć nakon odluke o minimalnoj plati, ali će se dodatno opteretiti mali i srednji biznisi koji redovno plaćaju poreze.
Na pitanje hoće li realni sektor zaraditi dovoljno za plate političara, Raguž je odgovorio da će se u suprotnom zaduživati, podsjećajući na nedavne dugove od pola milijarde maraka za dionicu autoputa Mostar sjever-Mostar jug, te na neriješena pitanja o nestanku 64 miliona maraka i potrošenih 30 miliona maraka vrijednosnih papira.
Što se tiče oporezivanja kladionica, Raguž je ukazao na izostanak regulacije banaka i kladionica, postavivši pitanje Federalnoj agenciji za bankarstvo o stvarnim troškovima komercijalnih banaka, na koje nije dobio odgovor. Naveo je da komercijalne banke slobodno formiraju tarife i da se porezi na dobit naplaćuju bez podjele dividendi, dok javni sektor ima 4,4 milijarde maraka depozita u komercijalnim bankama.
Raguž je najavio inicijativu za oporezivanje kladionica prema prometu, s održavanjem trenutnog poreza na dobit od 10%, navodeći da je promet kladionica u 2023. godini iznosio 1,7 milijardi maraka. Zaključio je da su mjere Vlade usmjerene na opterećenje realnog sektora, te da su zbog toga potrebne promjene u ekonomskom pristupu.
Također je istaknuo da rast plata u javnom sektoru, koje su s 257 miliona maraka u 2020. godini porasle na 440 miliona u 2024., odražava neodrživost trenutnog budžeta i pokazuje stranački karakter trošenja. Naglasio je da je u proteklih pet godina BiH napustilo gotovo 150 hiljada ljudi, dok se proizvodni indeks smanjuje, a plate u javnom sektoru rastu, što dovodi u pitanje uspjeh trenutne Vlade i opravdanost rekordnog budžeta.
Preko milijardu i 300 miliona maraka budžeta bit će izdvojeno za otplatu duga, a novo zaduženje od 586 miliona maraka planirano je za infrastrukturne projekte, uključujući dionicu autoputa. Raguž je naglasio važnost transparentnog i namjenskog trošenja kreditnih sredstava, ističući da je produktivnost javne uprave u BiH daleko od stvarne efikasnosti.
Komentari na članak